Važećim Zakonom o privrednim društvima propisano je da osnivačkim aktom ili odlukom skupštine može biti utvrđena obaveza članova društva da, pored uplate upisanog osnovnog kapitala, izvrše dodatne uplate u društvu, srazmerno visini svog udela u istom ili u drugačijoj srazmeri.  

Dodatnim uplatama se, kako je navedeno u Zakonu, ne povećava osnovni kapital društva, a iste mogu biti smo u novcu. Odluku, kojom se utvrđuje obaveza na dodatne uplate, donosi skupština društva sa ograničenom odgovornošću i to jednoglasno, osim ako je osnivačkim aktom za donošenje te odluke predviđena druga većina. 

 

Dakle Zakonom je dozvoljena mogućnost da se osnivačkim aktom predvidi i druga većina, u kom slučaju se odluka o propisivanju dodatne uplate može doneti i bez saglasnosti svih članova društva. U ovom slučaju, članovi društva koji nisu glasali za donošenje ove odluke, neće biti obavezni da izvrše uplatu po tom osnovu.  

 

Kako dodatna uplata ne dovodi do povećanja osnovnog kapitala društva, utvrđene srazmere u osnovnom kapitalu ostaju nepromenjene, a stečena članska prava se uplatom dodatnih uplata ne menjaju. Međutim, ukoliko član društva koji je obavezan na dodatnu uplatu, ne izvrši tu svoju obavezu, skupština društva je ovlašćena da donese odluku o njegovom isključenju i to bez prava na naknadu vrednosti njegovog udela. 

 

Dodatne uplate mogu se vratiti članovima društva samo ako nisu neophodne za pokriće gubitaka društva ili za namirenje poverilaca društva, ali u svakom slučaju ne pre uplate, odnosno unosa celokupnog upisanog uloga u društvo. Kako je odredbama Zakona o privrednim društvima vraćanje dodatnih uplata predviđeno kao mogućnost, može se zaključiti da time nije isključena i alternativna mogućnost, odnosno mogućnost donošenja odluke da se dodatne uplate ne vraćaju članovima društva. 

 

Do 13.8.2014. godine Zakon o privrednim društvima sadržao je odredbu kojom je bila propisana mogućnost da član društva ili sa njime povezano lice može društvu dati zajam u svako doba, u skladu sa zakonom. Istom odredbom člana 181. ovog zakona bilo je propisano da će se član društva ili sa njim povezano lice koje je društvu dalo zajam, osim lica koja u okviru svoje redovne delatnosti bave davanjem kredita ili zajmova, u delu u kojem taj zajam nije obezbeđen, u postupku stečaja smatrati za lice koje je prihvatilo da bude isplaćeno nakon stečajnih poverilaca društva, u smislu zakona kojim se uređuje stečaj. 

 

Dodatno, ovom odredbom Zakona o privrednim društvima, koja je brisana prethodno pomenutog datuma, bilo je propisano i to da će se ako društvo vrati zajam članu društva ili sa njime povezanom licu, kao zajmodavcu, u poslednjoj godini pre dana otvaranja stečaja nad društvom, to smatrati radnjom namernog oštećenja poverilaca podobnom za pobijanje u smislu zakona kojim se uređuje stečaj. 

 

Odredbe člana Zakona o privrednim društvima prestale su da važe dana 13.8.2014. godine, danom stupanja na snagu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o stečaju. 

 

Istovremeno, članom 590. Zakona o privrednim društvima propisano je da se, ako osnivačkim aktom društva nije drugačije određeno, dodatni ulozi u postojećim društvima, koji su ugovoreni ili uplaćeni do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraju zajmom i da će se na njih primenjivati odredbe ovog zakona koje uređuju zajam društva. 

 

Radi se, dakle o odredbi koja se primenjuje samo ukoliko osnivačkim aktom društva nije drugačije određeno, što je veoma bitno kada se radi o ovom obliku finansiranja društva od strane člana društva. 

 

Pomenuta odredba se odnosi na dodatne uloge u postojećim društvima, koji su ugovoreni ili uplaćeni do dana stupanja na snagu Zakona o privrednim društvima. Podsećamo da su dodatni ulozi bili uređeni odredbama Zakona o privrednim društvima kojim je bilo propisano da su dodatni ulozi bili predmet ugovaranja između članova društva, za razliku od dopunskih uloga, o kojima je odlučivala skupština društva s ograničenom odgovornošću.